Arhiva

  • Autor: Stefan Zweig
  • Naslov: 24 sata u životu jedne žene / Leporella
  • S njemačkoga prevela: Branka Grubić
  • Urednik: Marko Gregur
  • Broj stranica: 120
  • Format: 12,5 x 19,5 cm
  • Tvrdi uvez s ovitkom
  • Cijena: 17,90 €

O knjizi:

Klasik austrijske književnosti Stefan Zweig bio je za života jedan od najpoznatijih svjetskih pisaca, a njegova djela čitaju se i prevode i danas. U novelama 24 sata u životu jedne žene i Leporella do izražaja dolazi Zweigovo majstorstvo psihološkog portretiranja, zbog čega je njegova proza i danas aktualna i zanimljiva suvremenom čitatelju.

Priče su to o ženama.

24 sata u životu jedne žene (24 Stunden aus dem Leben einer Frau) priča je o ljubavi, samoći i čežnji, ispovijest sredovječne škotske udovice iz bogatih krugova, kojoj je jedan dan u mladosti zauvijek obilježio život. Kad jedne kišne noći u Monte Carlu ugleda skršena mladića, poljskog aristokrata opsjednutog kockanjem, ne sluti da će u samo jednom danu doživjeti najveću sreću i razočaranje koje će je dovesti do ruba ludila. Ova višestruko ekranizirana priča u verziji iz 1961. u ulozi udovice donosi slavnu Ingrid Bergman.

Leporella je priča o sluškinji koja odlazi iz svojeg tirolskog sela kako bi se zaposlila u jednoj boljoj bečkoj kući za dvostruko veću plaću. Crescentia Anna Aloisia Finkenhuber, 39 godina, rođena izvan braka, neudana, stroga i ukočena stara djevojka, koja je odavno zaboravila što je to smijeh, u službi je kod mladog bonvivana, baruna von F. Nakon što ju gospodar udari po stražnjici, ona mu postaje odana poput psa. Njegova nevoljena supruga odlazi na dva mjeseca u sanatorij, a Crescentia doslovno oživi.

O autoru:

Stefan Zweig rođen je 28. studenog 1881. u obitelji bogatog židovskog tvorničara Moritza Zweiga. Godine 1900. upisuje studij germanistike i romanistike i završava ga 1904. u Berlinu. Početkom Prvog svjetskog rata javlja se u vojnu službu i radi u arhivu Ministarstva rata. U to vrijeme postaje pobornikom antiratne ideje. Nakon što je 1917. otpušten iz vojne službe, Zweig odlazi u Švicarsku gdje radi kao dopisnik bečkog lista Neue freie Presse. Po završetku rata Zweig se vraća u Austriju. Od 1920. do 1933. piše mnoga svoja poznata djela. Nakon dolaska na vlast Nacionalsocijalističke radničke stranke Njemačke (NSDAP) Zweig bježi iz Njemačke u Englesku (London). Kad je napisao libreto za operu Šutljiva žena Richarda Straussa, u Njemačkoj zabranjuju prodaju svih njegovih djela. Zweig napušta Europu 1939. i odlazi u New York, posjećuje Argentinu i Paragvaj te se nastanjuje u Brazilu. Zbog razaranja njegove „duhovne domovine“ Europe pada u depresiju i oduzima si život 2. veljače 1942.

U S K O R O   O B J A V L J U J E M O

  • Autor: Pavao Pavličić
  • Naslov: Krležin imenjak
  • Književna vrsta: roman
  • Urednik: Zoran Maljković
  • Broj stranica: 212
  • Format: 12,5 x 19,5 cm
  • Tvrdi uvez s ovitkom

O knjizi:

U posljednjoj gimnazijskoj godini jedan će mladić upoznati neobičnu osobu, čovjeka koji se književnošću bavi na specifičan način: u svjetskoj književnosti pronalazi parnjake, gotovo identična djela raznih pisaca, nastala u raznim vremenskim razdobljima. Kako to objasniti? Zašto se to događa samo s remek-djelima, a ne i s površno napisanim tekstovima? Što će se dogoditi kad pronađe djelo koji bi trebao pokazati svom prijatelju Miroslavu Krleži? Hoće li time završiti njihovo prijateljstvo? Ili će prijateljstvo doći na kušnju zbog drugih stvari? Možemo li išta planirati ili sile jače od nas vode igru u kojoj sudjelujemo?

Napetu priču iznosi maturant kao vlastito viđenje svojega života, očekivanja velike ljubavi, shvaćanja snage književnosti i njezina utjecaja na naše živote. Pavao Pavličić vraća se ovim romanom svojim omiljenim temama, odnosu književnosti i zbilje, misteriju, funkciji umjetnosti i ponovno nas dovodi u ozračje kojeg se sjećamo iz Večernjeg akta.

O autoru:

Pavao Pavličić (Vukovar, 1946.) jedan je od najčitanijih i najproduktivnijih suvremenih hrvatskih pisaca, književni povjesničar i sveučilišni profesor, scenarist, esejist i prevoditelj. U književnosti se javio krajem 1960- ih, a do danas je objavio stotinjak knjiga. Više od polovice njegova opusa čine zbirke priča i romani, a ostalo su književnoznanstvene te esejističke i memoarske knjige. Najveći dio Pavličićeve fikcijske proze pripada kriminalističkom žanru (Dobri duh Zagreba, Rakova djeca, Tužni bogataš i druge) ili isprepliće elemente fantastike i popularne književnosti s elementima tzv. visoke književnosti (Večernji akt, Koraljna vrata, Bakrene sove i druge). Autor je i nekoliko drama te povijesnih romana, kao i rado čitanih proznih knjiga za djecu i mlade (Trojica u Trnju, Mjesto u srcu i druge). U vrhunce njegova opusa pripadaju i neke esejističke knjige (Rukoljub, Knjiški moljac, Tajne zanata). Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Djela su mu prevođena na desetak stranih jezika, a pojedina su i ekranizirana.

U prvoj polovici godine u izdanju Neolita i Artikulacija očekuju vas vrhunske knjige:

Goran Tribuson: Truba Cheta Bakera – najnoviji roman jednog od najčitanijih suvremenih hrvatskih pisaca…

Ivan Golub: Knjiga poučaka – prozni zapisi o susretima s velikanima duha, znanosti i umjetnosti i tzv. običnim ljudima…

Vid Balog: Cigle svete Elizabete – izabrane drame poznatog glumca, redatelja, pisca, kulturnog antropologa, kolekcionara…

Sadržaj

UZ OBLJETNICE JAROSLAVA HAŠEKA (1883.–1923.)

Matija IVAČIĆ: Hašek sam o sebi

Jaroslav HAŠEK: Novi gospodin ministar zemljoradnje, Lopovska zgoda gospodina Tevlína, Molba za povećanje plaće, Vrlo zamršena priča o lošem vinu, Djelovanje modernog diplomata, Duhovne vježbe s preprekama, Mirovna konferencija, Pripovijest o pojasu za spašavanje samoubojica, Analiza mokraće, Dirljiva priča o ljubavi autonomista prema kćeri jednog centralista, Edisonovi doživljaji iz Češke, Grijeh župnika Ondřeja, Razgovor s malim Mílom, Vatrogasni aparat agrarca Koloděja, Mala idila iz pakla

 

PRIČA ZA SEBE

Stefan ZWEIG: Leporella

 

RAZGOVOR / ZVONKO KOVAČ

Preživljavaju otvorene kulture

Razgovarao Mario Kolar

 

UZ 130. GODIŠNJICU ROĐENJA MIROSLAVA KRLEŽE

Silvio FERRARI: Susret dobronamjernoga naivca s Krležom

 

SVE JE U GLAVI (ulomci iz rukopisa)

Kristian NOVAK: Slučaj vlastite pogibelji

Irena MATIJAŠEVIĆ: Noćne životinje

Kristina GAVRAN: Indija je žena

 

RAZGOVOR / JELENA MIHOLJEVIĆ

Imam osjećaj da stihovi dolaze u život točno kad trebaju

Razgovarala Monika Herceg

 

SKOPJE U SUVREMENOJ MAKEDONSKOJ KRATKOJ PRIČI

Ivica BAKOVIĆ: Uvodno o Skopju ‘63. i ‘23.

Vlada UROŠEVIĆ: Tajna skopske Saat-kule

Snežana MLADENOVSKA ANĐELKOV: U tren oka, grad se stvori

Žarko KUJUNDŽISKI: Skopje. Igra.

Blagoja IVANOV: Ogledalo

Olivera ĆORVEZIROSKA: Srpanj: 26. A ključevi od fiće, gdje su vam?

Ljiljana DIRJAN: Sarajevo, 1963.

Elizabeta BAKOVSKA: Zvuci umiranja

Olivera ĆORVEZIROSKA: Lenjinova

Irena CVETKOVIĆ – ALENA: Rupa

Andrej AL-ASADI: Jedno obično listopadsko jutro

Ivan ŠOPOV: Izgubljene cipele Skopja

Tamara JOLEVSKA POPOV: Skopje, prekidamo!

 

KRITIKA

Matija IVAČIĆ: Pikaro, karneval i… žal (Jáchym Topol: Osjetljiv čovjek)

Lucija MIRT: U potrazi za lijekom protiv osobnih i društvenih dijagnoza (Julijana Matanović: Kombinirani prašak)

David ČARAPINA: Poezija polikrize jednog grada (Martina Vidaić: Grad: konstrukcija)

  • Autor: Stefan Zweig
  • Naslov: 24 sata u životu jedne žene / Leporella
  • S njemačkoga prevela: Branka Grubić
  • Urednik: Marko Gregur
  • Broj stranica: 120
  • Format: 12,5 x 19,5 cm
  • Tvrdi uvez s ovitkom
  • Cijena: 17,90 €

O knjizi:

Klasik austrijske književnosti Stefan Zweig bio je za života jedan od najpoznatijih svjetskih pisaca, a njegova djela čitaju se i prevode i danas. U novelama 24 sata u životu jedne žene i Leporella do izražaja dolazi Zweigovo majstorstvo psihološkog portretiranja, zbog čega je njegova proza i danas aktualna i zanimljiva suvremenom čitatelju.

Priče su to o ženama.

24 sata u životu jedne žene (24 Stunden aus dem Leben einer Frau) priča je o ljubavi, samoći i čežnji, ispovijest sredovječne škotske udovice iz bogatih krugova, kojoj je jedan dan u mladosti zauvijek obilježio život. Kad jedne kišne noći u Monte Carlu ugleda skršena mladića, poljskog aristokrata opsjednutog kockanjem, ne sluti da će u samo jednom danu doživjeti najveću sreću i razočaranje koje će je dovesti do ruba ludila. Ova višestruko ekranizirana priča u verziji iz 1961. u ulozi udovice donosi slavnu Ingrid Bergman.

Leporella je priča o sluškinji koja odlazi iz svojeg tirolskog sela kako bi se zaposlila u jednoj boljoj bečkoj kući za dvostruko veću plaću. Crescentia Anna Aloisia Finkenhuber, 39 godina, rođena izvan braka, neudana, stroga i ukočena stara djevojka, koja je odavno zaboravila što je to smijeh, u službi je kod mladog bonvivana, baruna von F. Nakon što ju gospodar udari po stražnjici, ona mu postaje odana poput psa. Njegova nevoljena supruga odlazi na dva mjeseca u sanatorij, a Crescentia doslovno oživi.

O autoru:

Stefan Zweig rođen je 28. studenog 1881. u obitelji bogatog židovskog tvorničara Moritza Zweiga. Godine 1900. upisuje studij germanistike i romanistike i završava ga 1904. u Berlinu. Početkom Prvog svjetskog rata javlja se u vojnu službu i radi u arhivu Ministarstva rata. U to vrijeme postaje pobornikom antiratne ideje. Nakon što je 1917. otpušten iz vojne službe, Zweig odlazi u Švicarsku gdje radi kao dopisnik bečkog lista Neue freie Presse. Po završetku rata Zweig se vraća u Austriju. Od 1920. do 1933. piše mnoga svoja poznata djela. Nakon dolaska na vlast Nacionalsocijalističke radničke stranke Njemačke (NSDAP) Zweig bježi iz Njemačke u Englesku (London). Kad je napisao libreto za operu Šutljiva žena Richarda Straussa, u Njemačkoj zabranjuju prodaju svih njegovih djela. Zweig napušta Europu 1939. i odlazi u New York, posjećuje Argentinu i Paragvaj te se nastanjuje u Brazilu. Zbog razaranja njegove „duhovne domovine“ Europe pada u depresiju i oduzima si život 2. veljače 1942.

Sadržaj

 

PIŠE LI SE VIŠE? (ulomci iz rukopisa romana)

Ludwig BAUER: Roman o gradnji u vrijeme socijalizma

Anja ŠOVAGOVIĆ DESPOT: Barunica Castelli

Josip MLAKIĆ: Rekvijem

Vedran KUKAVICA: Klecalo Timotija Trumana

Korana SVILAR (SERDAREVIĆ): Rusinka

Ena Katarina HALER: Nevini

Darko PERNJAK: Crna dama (radni naslov)

 

RAZGOVOR / IVAN ROGIĆ NEHAJEV

Paradoks je što proroke nitko ne shvaća ozbiljno

 

KNJIŽEVNI NOBEL ZA 2022.

Annie ERNAUX: Govor održan pred Švedskom akademijom prilikom dodjele Nobelove nagrade za književnost

Mirna SINDIČIĆ SABLJO: Annie Ernaux ili kako u književnosti kroz osobno iskustvo progovarati o kolektivnom

 

S UREDNIČKOG STOLA EUGENIJE EHGARTNER

Eugenia EHGARTNER: Preko znanstvenih knjiga do beletristike

Hubert ACHLEITNER: prolazno

Monika HELFER: Jadnici

René FREUND: Idemo na more

 

RAZGOVOR / KREŠIMIR BAGIĆ

Jezik je neiscrpan prostor iskustva

 

KRITIKA

Grozdana CVITAN: (Ne)isplativost suvremenosti (Boris Beck: Jednorog u virtualnoj šumi)

Ivan MAJIĆ: Plodna jesen Glumčeva pisanja (Branislav Glumac: Jesen sobne biljke)

David ČARAPINA: Antropocen na periferiji (Dinko Kreho: Dobri objekti)

Franjo NAGULOV: Bubamara na štiklama (Sonja Manojlović: Šale i opomene)

Mario KOLAR: Od prijezira do spomenika (Andrija Maurović i Norbert Neugebauer: Grička vještica, prema romanu Marije Jurić Zagorke)

Matija IVAČIĆ: Velika proza o sitnim gubitnicima (Alex Koenigsmark: Pripovijetke za gospodu)

Sadržaj

 

O HRVATSKOM PJESNIŠTVU DANAS

Franjo NAGULOV: Galaktika SHP (više natuknica i poneki zaključak)

 

U POJ, U POJ, ZA NAROD SVOJ

Miroslav MIĆANOVIĆ: Dok rub ne kaže dosta (etnoprogram: B – Ž)

Suzana MATIĆ: Pjesme

Lidija DUJIĆ: Dormitorij, iz rukopisa

Marija DEJANOVIĆ: Kruna

Vladimir TOMAŠ: Levitacije, izbor

Vladimir SLAVIČEK: Pjesme

 

SUVREMENA SLOVENSKA POEZIJA

Izbor iz pjesništva Petera Svetine

 

RAZGOVOR / EVELINA RUDAN

Smiljko je najprije prepoznat u Koprivnici

Razgovarao Tomislav Šovagović

 

SUVREMENA ČEŠKA POEZIJA

Michal BAUER, Petr HRUŠKA, František HRUŠKA, Bronislava VOLKOVÁ

 

ČILEANSKO-HRVATSKA POEZIJA

Andrés Morales MILOHNIC: Zastor od zvona i vjetrova

 

RAZGOVOR / FRANJO NAGULOV

Politička korektnost je fašizam umotan u leptir-mašnu

Razgovarao Mario Kolar

 

KRITIKA

Mirna SINDIČIĆ SABLJO: Viralno ili suživot u vrijeme društvenih mreža (Mauricio Segura: Viralno)

Matija IVAČIĆ: Parodija u igri zrcala (Pavla Horáková: Teorija čudnovatosti)

David ČARAPINA: Ljubi zaborav svoj (Senko Karuza: Otimanje)

(AUTO)BIOGRAFSKA PROZA

Pavao PAVLIČIĆ: Galerija (Ivan Slamnig ili sed scholae; Zoran Kravar ili kad je svijet bio mlad; Ante Peterlić ili što je film)

Julijana MATANOVIĆ: Kombinirani prašak (Muški bicikl marke „Rog“; Burek; Sikirancija; Mala iz Rijeke; Kartica; Klupa; Psihijatar; Paradajz)

 

RAZGOVOR / MILKO VALENT

Nitroglicerinska Lolita, najveća zavodnica južno od Sjevernoga pola (razgovarao Franjo Nagulov)

 

ČEŠKA DRAMA I PROZA

Karel ČAPEK: Bijela bolest (prvi čin)

Kateřina TUČKOVÁ: Progonstvo Gerte Schnirch (ulomak)

 

RAZGOVOR / ELVIS BOŠNJAK

Odbijam priznati da imam nešto što bih nazvao karijerom. Karijera je malograđanska konstrukcija (razgovarao Darko Pernjak)

 

SUVREMENA SLOVENSKA PROZA

Ana Schnabl: Remek-djelo (ulomak iz romana)

 

S UREDNIČKOG STOLA LUKE ŠEPUTA

Anonimni pjesnik, XIV. stoljeće, Engleska; Ivo BREŠAN: Izabrana djela: Kratka proza; Dante ALIGHIERI: Čistilište

 

MIGUEL DE UNAMUNO
Novela o Don Sandaliu, igraču šaha

POSTKOLONIJALNA RUSKA I (POST)SOVJETSKA KNJIŽEVNOST
Danijela LUGARIĆ VUKAS: Nove mogućnosti? Postkolonijalna čitanja ruske i (post)sovjetske književnosti 3, Aleksandr ÈTKIND: Ruska književnost, 19. stoljeće: roman unutarnje kolonizacije 8, Mark LIPOVECKIJ: Sovjetske i postsovjetske preobrazbe sižea unutarnje kolonizacije 40, Il’ja KUKULIN: „Unutarnja postkolonizacija”: stvaranje postkolonijalne svijesti u ruskoj književnosti od 1970-ih do 2000-ih 68

RAZGOVOR / TOMISLAV SABLJAK
Autoriteti su neophodni za razvoj mladih talenata 101

PRIJEVODI
Alexandra BERKOVÁ: Paučina 111, Miljana CUNTA: Svjetlost izvana 120

S UREDNIČKOG STOLA JOSIPA PANDURIĆA
Josip PANDURIĆ: Godišnji odmor jednog urednika 129, Adrien LE BIHAN: Aušvički grafiti 138, Gyula IllYÉS: Ručak u dvorcu 146, Nada BRČIĆ CRNOGORAC: Vrijeme promatranja 152

KRITIKA
Mirna SINDIČIĆ SABLJO: S Jasenom Bokom po indijskom potkontinentu (Jasen Boko: Život i smrt uz svetu rijeku) 159, Domagoj BROZOVIĆ: Dvije knjige o Alanu Fordu (Lazar Džamić: Cvjećarnica u Kući cveća: kako smo usvojili i živeli Alana Forda, Ivan Sršen i Antonija Radić: Halo Bing: intervju s Maxom Bunkerom) 164, Franjo NAGULOV: Melange intime i angažiranosti (Mehmed Begić: Pauk u meskalinu) 169, Davor IVANKOVAC: Svemir u sobi (Lana Derkač: Hotel za mrtve) 176

Sadržaj

HRVATSKA PROZA
Nedim TANOVIĆ: Bela i ja 3, Marina ŠUR PUHLOVSKI: Povratnik iz Amerike 20, Kruno LOKOTAR: Magnovenje 30

RAZGOVOR / JOSIP UŽAREVIĆ
Dobro djelo transcendira dnevnu pragmatiku postajući trajnim dobrom 47

FRANKOFONSKA KNJIŽEVNOST INDIJSKOG POTKONTINENTA
Mirna SINDIČIĆ SABLJO: Umjesto uvoda 61, Vijaya RAO: Indijska književnost francuskog jezičnog izraza: duhovnost, mit i nacionalizam 63, K. MADAVANE: Sveta krava u Varanasiju 74, Prithwindra MUKHERJEE: O, lađaru! 89

S UREDNIČKOG STOLA SEIDA SERDAREVIĆA
Seid SERDAREVIĆ: Knjigama stvaram svijet u kojem želim živjeti 91, Leila SLIMANI: Tuđa zemlja 97, Goran FERČEC: Životi radnice 113, Ivana SAJKO: Male smrti 130

RAZGOVOR / LUDWIG BAUER
Pisanje romana za mene je u posljednja četiri i pol desetljeća način života 141

SUVREMENA POLJSKA PROZA
Mariusz SZCZYGIEŁ: Ni koraka bez Bate 151

KRITIKA
Matija IVAČIĆ: Novi pokušaj, novi podbačaj (Alena Mornštajnová: Tihe godine) 179, Franjo NAGULOV: Šarmantni otisci neizgovorive nostalgije (Lidija Deduš: Razglednice iz prašnjave republike) 184, David ČARAPINA: Deset proznih godina poslije (Ivica Prtenjača: Tišina i njezine olovke) 192, Luka BARIČEVIĆ: Gorčina na dlanu (Jan Balabán: Pitaj tatu) 196, Mirna SINDIČIĆ SABLJO: S Jasenom Bokom po indijskom potkontinentu (Jasen Boko: Život i smrt uz svetu rijeku) 200